Brojač posjeta: 32768
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U PULI
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli 
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
52100 Pula, Herkulov prolaz 1, skpu@unipu.hr
+385 52/388831, 388832, 213888, fax +385 52/214603
m.b. 2161753, ž.r. 2360000-1500111247 Zagrebačka banka d.d.
Radno vrijeme: 8:00 - 20:00, subotom: 8:00 -13:00

 

 Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru. Zbog veličine i bogatstva fonda (kao najveća knjižnica u hrvatskom dijelu Istre) ima istaknuti položaj među knjižnicama u Istri.

  

 

s1.jpg

Osnovana je 1949. god. pod nazivom Naučna biblioteka. Preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) koja je osnovana 1930. g. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca provinciale dell’Istria, osnovana 1861. g. u Poreču i 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice(Biblioteca civica, 1903) i knjižnice Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, osnovana 1884. u Poreču).

Od god. 1932. Pokrajinska knjižnica Istre dobivala je obvezni primjerak publikacija iz Istre. God. 1937. imala je 41.096 sv., pretežito na tal. jeziku i manjim dijelom na njem. jeziku, uz samo desetak knjiga na hrv. jeziku. Imala je opće znanstveni karakter, s posebnim naglaskom na povijesne znanosti, osobito na povijest Istre. Između 1943. i 1947. dio fonda je odnesen u Italiju, što je knjižnici nadoknađeno 1961. g. ustupanjem sredstava za kupnju knjiga u Italiji od strane talijanske vlade. God. 1945. postaje gradska posudbena knjižnica.

Prvi školovani knjižničari koji su zasnovali stručni rad Sveučilišne knjižn ice privremeno su ovdje upućeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (npr. prvi v. d. ravnatelja: Š. Jurić, V. Bandiš i V. Bonifačić).

S obzirom na veliki nedostatak knjiga na hrv. jeziku, pedesetih godina 20. st. u Sveučilišnoj knjižnici se započinju sustavno nabavljati stare hrvatske knjige. Od god. 1951. knjižnica je primala izbor obveznog primjerka publikacija iz Hrvatske, a od 1956. dobiva obvezni primjerak sveukupnog tiska s područja Hrvatske. Pedesetih god. 20. st. dodijeljeno joj je oko 12.000 sv. knjiga iz knjižnica bivših talijanskih i njemačkih srednjih škola i knjižni fondovi nakon rata podržavljene i zaplijenjene imovine ustanova iz Istre.Od god. 1961. do 1994. njezin vlasnik i osnivač je Općina Pula. God. 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, te mijenja naziv iz Naučne u Sveučilišnu knjižnicu. Godine 2006. postaje sastavnicom novoosnovanog Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

1.jpg

Knjižnica je od 1968. smještena u zgradi koja je sagrađena 1908. kao državna pučka škola. Raspolaže s oko 2.800 četvornih metara prostora na pet lokacija. Zbirka Mornarička knjižnica smještena je u Dom hrvatskih branitelja (Leharova 1, 1. kat), a Spomen-soba A.Smareglie u skladateljevoj rodnoj kući na adresi Augustov prolaz 3.

 

 

Knjižnicom se mogu koristiti sve osobe starije od 16 godina. Korisnicima su na raspolaganju dvije čitaonice s ukupno 60 sjedećih mjesta: velika (50 mjesta), i mala (tzv. profesorska, s 12 mjesta)

Knjižnični fond obuhvaća preko 314.000 svezaka knjiga, 6.306 naslova periodike, od čega 1.097 naslova novina i 5.209 naslova časopisa, 40 svezaka i 26 kutija rukopisa znanstvenika iz Istre, oko 270 doktorskih i magistarskih radova, 240 VHS-ova, 208 DVD-ova, 3.914 CD i CD-ROM-ova i drugu knjižničnu građu. Prema sadržaju obuhvaćeno je cjelokupno područje ljudskih znanja. Knjižnica je dobila donacije knjiga Mije Mirkovića, Matka Rojnića, Tone Peruška, njemačke vlade i dr.

2.jpg


Knjižnica se sastoji od sljedećih fondova i zbirki:

 

1) Zavičajna zbirka “Histrica”sadrži djela koja su autorom, mjestom tiskanja (do 1945. g.) ili sadržajem vezana uz Istru: oko 15.000 sv.  monografija, oko 2.200 sv. časopisa i 384 naslova novina. Ovdje je i 34 sv. flacijana - djela M. Vlačića (Mathias Flacius Illyricus, 1520-1575), rođenog u Labinu, koji je u Njemačkoj djelovao kao  reformator;

 

2) “Mornarička knjižnica - K.u.K. Marine-Bibliothek" (registrirani spomenik kulture RH), sadrži oko 20.000 sv. knjiga i periodike, osnovana je 1802. g. u Veneciji;  djelovala je u Puli od 1866. do 1918. g. God. 1975. vraćena je u Pulu kao poklon Republike Austrije; [[saznajte više o Mornaričkoj knjižnici]]

 

3) Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisa sadrži oko 200 sv. knjiga; među ovima su 4 inkunabule, 155 sv. knjiga iz 16. st., 20 knjiga iz 17. st., Croatica (do 1850. g.). Sačuvani su i rukopisi i korespondenciju istarskih znanstvenika iz 19. st. (P. Kandlera, C. De Franceschija, T. Lucianija, P. Stancovicha, G. Dalla Zonce). Najstariji rukopis je Translatio corporis beate Eufemie, pergamenski kodeks nastao u Rovinju u 14. stoljeću;

 

4) Biblioteca Provinciale dell' Istria (bivša “Pokrajinska knjižnica Istre”) sadrži oko 30.000 sv. knjiga i časopisa, pretežito na talijanskom  jeziku. Sačuvano je i oko 3.000 sv. knjiga koje su bile preuzete iz nekadašnje knjižnice austrougarskog “Mornaričkog kasina” (Marinekasino-Bibliothek), osnovanog u Puli 1870. god.;

 

5) Glazbena zbirka sadrži oko 700 sv. notnih publikacija i fonoteku s 2480 zvučnih zapisa, pretežito klasične glazbe. Najvrjednija građa su 3 sv. autografa partiture opere “Nozze Istriane” (Istarska svadba) istarskog skladatelja A. Smareglije;


6) Grafička zbirka sadrži slikovnu građu: tiskane grafičke mape nekadašnje obrtničke škole u Puli (541 sv. na njem. i tal. jeziku), slike i grafičke mape umjetnika iz Istre, stare razglednice, fotografije, plakate i dr.

7)Spomen-soba Antonija Smareglie (1854. - 1929.) otvorena je 2004. u skladateljevoj rodnoj kući u Puli (Augustov prolaz 3, pored Foruma). Dokumentarna građa o A. Smaregli obuhvaća autografe partitura, pisma, fotografije, plakate, glazbene snimke i dr.  http://www.smareglia.info .

 

 

8)Spomen-soba Mije Mirkovića – Mate Balote sadrži njegovu ostavštinu koja se sastoji od 4166 svezaka knjiga i periodike, te originalnog inventara iz njegove radne sobe.

9)Ostavština Eduarda Čalića sadrži 784 znanstvene i publicističke knjige koje se bave istraživanjem nacizma, fašizma, antisemitizma, holokausta te uzroka i posljedica Drugog svjetskog rata. Knjige su pretežito na njemačkom, te na francuskom, engleskom, hrvatskom i drugim jezicima

 

 

 

Knjižnica vodi međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu.


Od 1989. knjižnica izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu. God. 2003. umrežena je u knjižnično-informacijski sustav CROLIST, koji omogućava potpunu automatizaciju knjižničnog rada. U sklopu ovog sustava Knjižnica vodi zajedničku bazu podataka knjižnica odjela Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (adresa mrežnih stranica ustanove: http://www.skpu.hr).


Rezultat brige Knjižnice za spomeničke knjižnice u Istri je uređenje starih gradskih knjižnica koje su sačuvane u zavičajnim muzejima u Poreču i Rovinju i knjižnice Franjevačkog samostana u Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalnog značaja. God. 1995. u knjižnici je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda.
Knjižnica priređuje različite kulturne programe (izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga) i bavi se nakladništvom (objavila je 17 knjiga i dvadesetak svezaka časopisa “Istra” /1987 – 1990/ i “Nova Istra” /1996 – 1999/).