Brojač posjeta: 23586
Mornarička knjižnica
182.jpg
Mornarička knjižnica (Marine-Bibliothek) - od kraja 19. stoljeća nazvana K. u. k. Marine-Bibliothek (Carska i kraljevska Mornarička knjižnica) - osnovana je u Veneciji 1802., pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske Ratne mornarice. Njezino osnivanje potaknuo je austrijski nadvojvoda Karl (1771-1847), ministar mornarice i rata, poklonom temeljnog fonda od 20 sv. znanstvenih djela.


Njemu su se pridružili časnici Ratne mornarice koji su više godina ustupali dio svojih plaća za potrebe knjižnice, a kasnije je država (Habsburška Monarhija) preuzela njezino financiranje. Od samoga osnutka to je bila znanstvena i stručna knjižnica namijenjena potrebama mornarice, njezino središnje sabiralište knjiga i periodike s područja pomorstva.


U ratu protiv Francuske 1805. Austrija je izgubila Veneciju, a s njom i ovu knjižnicu (koja je imala oko 700 sv.), ali je vraćanjem Venecije u posjed Austrije 1814. tamo zatečen i dio fonda knjižnice. Ona je bila predana u Mornarički koledž(Collegio di Marina), kasnije nazvan Marine-Kadetenkolleg. Zbog rata za ujedinjenje Italije 1848. koledž je premješten u Trst, gdje je 1851. pretvoren u Mornaričku akademiju. Godine 1850. u Trst je iz Venecije preseljen vjerojatno cijeli fond ove knjižnice. U to vrijeme dolazi do izražaja njezina funkcija središnje knjižnice austrijske Ratne mornarice koja prikuplja djela s područja pomorskih znanosti, znanosti primijenjenih u pomorstvu i djela općeobrazovnog sadržaja. Godine 1854. novoosnovana Mornarička zvjezdarnica u Trstu preuzela je dio njezinog fonda, a 1860. ova knjižnica je uključena u novoosnovanu hidrografsku ustanovu (Hydrographische Anstalt) u Trstu.


Šezdesetih godina 19. st. Pula se izgrađuje kao glavna ratna luka austrijske Ratne mornarice, pa je 1865-1866. ovdje preseljena i ova knjižnica. Godine 1869. u Puli je osnovan Hidrografski zavod (Hydrographisches Amt) u koji je kao zaseban odjel uključena knjižnica. Godine 1892. preseljena je u zgradu Mornaričko-tehničkog odbora (Marine-technisches Komitee; osnovan 1885.), a 1900. je i organizacijski uključena u njega. U to vrijeme primjetan je porast nabavljenih djela s područja tehničkih znanosti i struke. Godine 1904. imala je 14.944 djela u 43.574 sv., a krajem 1918., kada je prestala djelovati, imala je 18.472 naslova knjiga i periodike.


Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije krajem 1918., Pulu je zaposjela talijanska vojska, koja je preuzela ovu knjižnicu. U to je vrijeme manji dio fonda odnesen u Italiju. Mornarička knjižnica uključena je u Biblioteca del Comando Militare Marittimo (Knjižnicu vojnog pomorskog zapovjedništva) u Puli kao jedna od dviju njezinih zbirki koje su objedinjene 1925., s ukupnim fondom od oko 50.000 sv. Nakon kapitulacije Italije 1943., Pulu je zaposjela njemačka vojska koja je 1944. cijeli fond Mornaričke knjižnice preselila na područje današnje Češke. Odatle je knjižnica 1949/1950. preseljena u Ratni arhiv (Kriegsarchiv) u Beču.


Veći dio sačuvanog fonda (oko 20.000 sv.) Republika Austrija je 1975. poklonila Puli, gdje je dodijeljen Sveučilišnoj knjižnici. Dio fonda (oko 11.000 sv.), zajedno s inventarnim knjigama, ostao je u knjižnici Austrijskog državnog arhiva (Bibliothek des Österreichischen Staatsarchivs) u Beču. Godine 1992. registrirana je kao spomenik kulture Republike Hrvatske. Godine 1996. kao posebna zbirka Sveučilišne knjižnice premještena je u Dom hrvatskih branitelja (nekadašnji Mornarički kasino /Marine-Kasino/).


Mornarička knjižnica u Puli sadrži 6.757 naslova u 20.371 svezaka - od toga oko 13.000 sv. monografija i oko 7.000 sv. časopisa, godišnjaka i novina (od toga oko 800 sv. časopisa s područja znanosti o moru). To su isključivo znanstvene i stručne publikacije znanstvenih udruga i ustanova iz gotovo cijelog svijeta (najviše iz Europe, ali i iz SAD, Rusije, Japana, Južne Amerike) koje su objavljene od XVI. stoljeća do 1918. godine. Sačuvane su 3 knjige iz 16. st. i 10 knjiga iz XVII. st, a najveći dio fonda (oko 85%) je iz XIX. st.


Oko 60% fonda (oko 12.000 sv.) je na njemačkom jeziku, oko15% na francuskom i približno toliko na engleskom, oko 7% na talijanskom, a oko 3% fonda je na latinskom i na ostalim jezicima (španjolskom, švedskom, danskom, portugalskom, ruskom i dr.); 15 svezaka je na hrvatskom jeziku.
U fondu su zastupljene prirodno-matematičke i tehničke znanosti, a znatan dio fonda odnosi se na pomorstvo, hidrografiju, oceanografiju i tehničke znanosti koje se primjenjuju u pomorstvu. Dvjestotinjak rječnika raznih jezika, enciklopedije i leksikoni (npr. Diderot – D’Alembertova Encyclopédie iz 1781.-1782.), povijesna i zemljopisna djela i putopisi iz gotovo cijelog svijeta pridaju ovoj knjižnici i humanističko-znanstvene i općeobrazovne značajke. Manji dio fonda važan je za Pulu - npr. stotinjak znanstvenih publikacija Hidrografskog zavoda u Puli. Brojna djela o Austro-Ugarskoj Monarhiji važna su za proučavanje povijesti Hrvatske. Vrijednost fonda ove knjižnice ne proizlazi samo iz brojnih rijetkih primjeraka knjiga, već jednako tako i iz njezine pomorsko-znanstvene obuhvatnosti, koja ishodi iz njezine namijenjenosti Mornarici, odnosno pomorstvu uopće, i iz nabavljanja znanstveno relevantnih publikacija s toga područja na raznim jezicima.

Katalog Mornaričke knjižnice

Katalog Mornaričke knjižnice u sklopu Sveučilišne knjižnice u Puli možete pogledati ovdje.

Rariteti Mornaričke knjižnice

Raritete Mornaričke knjižnice možete pronaći ovdje.